Objavljeno: 19. 9. 2024 u 15:00h
Razvoj ruralnih područja je jako bitan za ostanak mladih ljudi, kako na selu tako i za cjelokupnu zajednicu.
Za naše društvo karakterističan je kontinuitet funkcionalnih i strukturalnih problema koje održavaju unapređenje kvaliteta života u rurlnim područjima. Tako se selo suočava sa depopulzacijom, starenjem sesoskog stanovništva, kontuniiranim rastom nezaposlene ruralne populacije, nedovoljnom razvijenošću infrastrukture i suprastrukture.
Navedeno utiče na gubljenje ruralne socijalne vitalnosti što se odražava u padu kvaliteta života u ruralnim zajednicama.
Jedan od mehanizama obnove ruralne ekonomije jeste diverzifikacija prihoda i aktivnosti.
Kandidat DEMOS-a Biljana Korićanac kaže da se navedeno može manifestovati kroz turizam, edukaciju mladih žena kao i na koji način pokazati ljepote seskog turizma, samim tim i opstanak na selu učiniti ljepšim i prijatnijim.
“Obzirom da se seoski turizma odvija na poljoprivrednim gazdinstvima, fizičko lice može pružati ugostiteljske usluge na selu ako je nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Ovi objekti pružaju usluge smještaja i pripremanja i usluživanja hrane i pića koja su proizvedena na poljoprivrednom gazdinstvu iz programa sopstvene proizvodnje, kao i ostale prateće usluge. Navedeno govori, da mladi mogu da se na svojim gazdinstvima bave seoskim turizmom, te da na taj način ostvare prihode, a kreira se mogućnost povećanja zapošljavanja na selu. Seoski turizma kreira poslove, poveća i obogaćuje turističku ponudu i smanjuje migraciju u gradove”, ističe Korićanac.
Druga bitna komponenta seoskog turizma je da uvezuje proizvođača i potrošača, odnosno osigurava lance prodaje i plasmana. Ovo se konkretno odnosi na uvezivanje između proizvođača organske i domaće hrane i objekata za smještaj, ishranu i piće u urbanim i ruralnim sredinama (hoteli, moteli, restorani i sl.). Naime, mladi i žene na selima ukoliko se bave proizvodnjom hrane isto mogu plasirati restoranima, a hranu i proizvode mogu posložiti i u svojim seoskim domaćinstvima. Ova komponenta, takođe utiče na povećanje zaposlenosti i povećanje prihoda. Važno je naglasiti i da turisti i posjetioci vrednuju ovaj vid usluge, i da često traže da probaju autentičnu hranu i proizvode što svakako utiče na potrošnju i razvoj ruralnih područja.
“Turizam u ruralnim područjima Republike Srpske ima veliku razvojnu šansu. U ruralnim područjima mogu se razvijati lovni i ribolovni turizam, različiti oblici avanturističkog, sportsko-rekreativnog, manifestacionog i sličnih oblika turizma. Dakle davaoci ovih usluga mogu biti žene i mladi, što opet utiče na povećanje zaposlenosti u ovim prostorima. Na ovaj način seoski turizam postaje pokretačka snaga ukupnog ruralnog razvoja i na najbolji način utiče i na revitalizaciju ruralnih prostora i očuvanja životne sredine”, smatra Korićanac.
Ruralna područja Republike Srpske i razvoj seoskog turizma, pružaju mogućnost stanovnicima ruralnih područja za dodatnu zaradu i kreiranje prihoda, što svakako treba iskoristiti.
Banjaluka.com
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.